Prezident ZŠA Barak Abama i jaho žonka Mišel, a taksama vice-prezident Džozef Bajden nie pajeduć na adkryćcio Alimpijady- 2014 u Sočy.

Pra heta paviedamlaje USA Today.

Amierykanskuju delehacyju na adkryćci Alimpijady-2014 uznačalić prezident Univiersiteta Kalifornii, były ministr nacyjanalnaj biaśpieki ZŠA Džanet Napalitana.

Taksama ŭ składzie delehacyi adpraviacca ambasadar ZŠA ŭ Rasii Majkł Makfoł, pamočnik prezidenta ZŠA Robiert Nabors, byłaja tenisistka Bili Džyn Kinh i alimpijski čempijon—1998 pa fihurnym katańni Brajan Bajtana.

Na cyrymonii zakryćcia Alimpijady delehacyju ŭznačalić pieršy namieśnik dziaržsakratara ZŠA Uiljam Bierns.

Razam ź im u skład delehacyi ŭvojduć Makfoł, 5-razovaja alimpijskaja čempijonka pa chutkasnym biehu na kańkach Boni Błer, srebrany i bronzavy pryzior Alimpijady pa chakiei siarod žančyn Kiejtlin Kiecha i piacirazovy alimpijski čempijon pa kańkabiežnym sporcie Eryk Chejden.

Jak viadoma, na Alimpijadzie-2012 u Łondanie delehacyju ŭznačalvała Mišel Abama, a na adkryćci zimovaj Alimpijady -2010 u Vankuviery — vice-prezident Džozef Bajden.

U 2008-m delehacyju na Alimpijadu ŭ Piekinie ŭznačaliŭ Džordž Buš-małodšy, jaki zajmaŭ tady pasadu prezidenta. Jon pryniaŭ udzieł u cyrymonii adkryćcia zimovych Alimpijskich hulniaŭ-2002 u Sołt-Łejk-Sici.

Varta taksama adznačyć, što 12-razovaja pieramožca turniraŭ Vialikaha Šlema Bili Džyn Kinh i chakieistka Kiejtlin Kiecha, uklučanyja ŭ delehacyju, viadomyja svajoj nietradycyjnaj seksualnaj aryjentacyjaj.

Na dumku amierykanskich ŚMI, uklučeńnie ŭ lik delehataŭ adkrytych leśbijanak było zadumana śpiecyjalna, kab «dasłać vyrazny sihnał» ab niazhodzie Amieryki z «antyhiejskimi» zakonami ŭ Rasii.

Raniej u ZŠA admovilisia ad uklučeńnia ŭ skład delehacyi na Alimpijadu ŭ Sočy asob u suviazi ź niazhodaj z rasijskim zakonam ab zabaronie hiej-prapahandy.

Pa toj ža pryčynie ad pajezdki na hulni admovilisia prezident Francyi Fransua Ałand i prezident Hiermanii Iachim Haŭk.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?