Hordan Mur. Intel Corporation
Dabračynny fond siamji Intel i Mura paviedamiŭ, što jon pamior u atačeńni siamji ŭ svaim domie na Havajach.
Mur pačaŭ pracavać nad paŭpravadnikami jašče ŭ 1950-ch hadach. Staŭšy adnym z suzasnavalnikaŭ kampanii ŭ 1968 hodzie, jon byŭ adnym z tych inžynieraŭ, dziakujučy jakim pracesary Intel byli ŭstalavanyja bolš čym u 80% piersanalnych kampjutaraŭ u śviecie.
U artykule, napisanym u 1965 hodzie, Mur zaŭvažyŭ, što dziakujučy ŭdaskanaleńniu technałohij kolkaść tranzistaraŭ u kryštali mikrapracesara padvojvajecca prykładna kožny hod. Jaho pradkazańnie, što hetaja tendencyja zachavajecca, stała viadomaja jak «zakon Mura». Paźniej Mur źmianiŭ časovy składnik zakona — nie za hod, a ŭsio ž taki za dva hady.
Heta dapamahło padšturchnuć Intel i inšych vytvorcaŭ mikraschiem da ahresiŭnaha nacelvańnia resursaŭ na daśledavańni i raspracoŭki, kab pierakanacca, što empiryčnaje praviła pracuje, piša ahienctva Reuters.
«Intehralnyja schiemy pryviaduć da takich cudaŭ, jak chatnija kampjutary, aŭtamatyčnaje kiravańnie aŭtamabilami i piersanalnaje partatyŭnaje kamunikacyjnaje abstalavańnie», — pisaŭ Mur u svaim artykule za dva dziesiacihodździ da revalucyi piersanalnych kampjutaraŭ — i bolš čym za 40 hadoŭ da taho, jak Apple vypuściła iPhone.
Paśla artykuła Mura čypy stali bolš efiektyŭnymi i pačali imkliva tańnieć, što spryjała značnaj častki suśvietnaha technałahičnaha prahresu i dazvoliła źjavicca nie tolki piersanalnym kampjutaram, ale i takim hihantam internetu, takim jak Apple, Facebook i Google.
Mur pracavaŭ u kampanii Intel na roznych kirujučych pasadach z 1968 hoda, pakinuŭšy pasadu staršyni savieta dyrektaraŭ u 2006 hodzie.
«Biezumoŭna, pryjemna apynucca ŭ patrebnym miescy ŭ patrebny čas», — cytuje Reuters intervju Mura, jakoje toj daŭ u 2005 hodzie.
U apošnija hady kankurenty Intel, takija jak Nvidia, śćviardžali, što «zakon Mura» bolš nie dziejničaje, pakolki palapšeńni ŭ vytvorčaści mikraschiem zamarudzilisia. Adnak, niahledziačy na spad vytvorčaści, z-za jakoha karparacyja Intel u apošnija hady straciła dolu rynku, ciapierašni hiendyrektar kampanii Pet Hiełsinhier usio ž zajaŭlaje, što, na jaho dumku, «zakon Mura» pa-raniejšamu dziejničaje.
Jašče adzin suzasnavalnik kampanii Intel Endru Hroŭ pamior u sakaviku 2016 hoda.
Smartfony stvarajuć pahrozu psichičnamu zdaroŭju padletkaŭ
Štučny intelekt: jak Google płanuje pierachapić lidarstva ŭ hetaj halinie
Śviet staić na parozie raspaŭsiudžvańnia 6G-suviazi. Što jana pryniasie?





