Fota, źleva naprava: Julija Fiedasiuk, žonka Arsienija Fiedasiuka; Hanna Navumienka, niaviesta Źmitra Daniłava; Kaciaryna Prakapienka, žonka Dzianisa Prakapienki; Volha Andryjanava, žonka Siarhieja Piatrenki
Što ciapier z abaroncami ŭkrainskaj ćviardyni na Azoŭskim mory?
«Ja razmaŭlała ź Dzimam učora ŭviečary», — kaža Hanna Navumienka, 25-hadovaja niaviesta Źmitra Daniłava. «Jon napisaŭ, što ŭ ich zastałosia trochi rysu, i jany pasprabavali zmałoć jaho na muku, znajšli staruju kavamołku».
«Ja havaryła z mužam učora ŭviečary, — kaža Kaciaryna Prakapienka, žonka kamandzira «Azova» Dzianisa Prakapienki. — Jon skazaŭ, što jeŭ tolki adzin raz i vypiŭ adnu šklanku techničnaj vady. U ich skončylisia pradukty, skončyłasia vada. Jon źniasileny. Havoryć vielmi marudna».
31-hadovaja Volha Andryjanava redka razmaŭlaje sa svaim mužam, 26-hadovym Siarhiejem. «Jon paranieny, i skazaŭ mnie, što ŭ ich skončylisia leki. Chłopcy pamirajuć, bo nie majuć naležnaj miedycynskaj dapamohi. Rany pačynajuć hnić. Siarhieju pašancavała. Začapiła nohi, ale miedyk zmoh ich vyratavać. Amputavać, dziakuj bohu, nie pryjšłosia».
Abiazbolvajučych niama. «Jany prosta lažać, ściaŭšy zuby. Voś tak i trymajucca».
Što stała rasčaravańniem dla abaroncaŭ?
«Azoŭ» byŭ hatovy da akružeńnia, ale spadziavaŭsia, što ŭkrainskija ŭzbrojenyja siły ŭ haradach, blizkich da Maryupala, vystajać. Hetaha nie adbyłosia, — kaža kaža Julija Fiedasiuk, čyj 29-hadovy muž Arsienij Fiedasiuk źjaŭlajecca siaržantam «Azova». — Rasijskaja armija zdoleła zachapić harady vakoł Maryupala».
Jana miarkuje, što kamandzir 36-j bryhady marskoj piachoty Ukrainy ŭ Maryupali Uładzimir Baraniuk «mieŭ ciesnyja kantakty z rasijanami». Pieršapačatkova paviedamlałasia, što Baraniuk u krasaviku ŭznačaliŭ dziorzkuju sprobu prarvać abłohu, ale, kaža Julija, nasamreč, «jon akazaŭsia zdradnikam i zdaŭsia rasiejcam u pałon, choć u marpiechaŭ jašče była zbroja, kab vajavać».
Čamu abaroncy Maryupala nie zdajucca ŭ pałon?
«Usich azoŭcaŭ, jakija za apošnija vosiem hadoŭ zdavalisia ŭ pałon, katavali i zabivali. Miesiac tamu adzin sałdat trapiŭ u pałon. «Rasijanie źniali ź im prapahandysckija videaroliki, a potym katavali i zabili, sfatahrafavali cieła i adpravili maci. Tamu ŭvieś śviet pavinien razumieć, što pałon dla pałka «Azoŭ» — nie vychad».
Čamu nie ŭdajecca zrabić evakuacyjny kalidor?
Na hetym tydni žančyny razmaŭlali z Papam Franciškam, spadziejučysia na jaho dapamohu. «Jon skazaŭ, što choča padrychtavać [humanitarny] kalidor dla «Azoŭstali», ale Pucin nie choča adpuskać [sałdataŭ]», — kaža Julija.
Ciapier jany chočuć naviedać Brytaniju, kab paprasić dapamohi ŭ Borysa Džonsana, ale jašče nie atrymali vizy. Hałoŭnyja spadzievy jany ŭskładajuć na pasrednictva Turcyi abo Kitaja.
Jak trymajucca žančyny i što daje im siły?
«Kali ŭ mianie siły skančajucca, ja dumaju pra ich i jak jany tam, — kaža Hanna. — Ja viedaju, što mnie patrebnyja siły, kab zrabić usio mahčymaje, kab jany mahli vyjści».
«Usia kraina budzie naša, niezaležnaja, navat Krym, navat Danbas! Heta možna zrabić jak za hod, tak i za 10 hadoŭ, my hatovyja zmahacca ŭsio žyćcio», — kaža Julija.
«Ja kožny raz raźvitvajusia sa svaim mužam, niby hety raz apošni», — kaža jana ŭ toj ža čas.